Постови

Приказују се постови за септембар, 2026

Studenti definitivno pobeđuju II deo. – sada se odlučuje

Слика
Studenti definitivno pobeđuju – sada se odlučuje Autor: Tomislav Živanović U prethodnom tekstu pisao sam o Studentskoj listi, o 250 kandidata koji su stali iza nje i o Iliji Srdanoviću, čoveku koji se nalazi na njenom čelu. Sada više nije dovoljno govoriti samo o tome ko se nalazi na listi. Sada treba govoriti o onome što je mnogo važnije – o izborima. Vanredni parlamentarni izbori zakazani su za 25. oktobar. Studentska lista je proglašena i na glasačkom listiću biće pod brojem 3. Na njoj se nalazi svih 250 kandidata, a RIK je potvrdio 69.099 pravno valjanih potpisa građana koji su je podržali. To više nije protest. To je izborna utakmica. I sada se postavlja najvažnije pitanje: da li studenti zaista imaju realnu šansu da pobede? Imaju. Ali pobeda još nije njihova. To je razlika koju treba razumeti. Jer izbori nisu društvene mreže, nisu protestni skupovi i nisu broj ljudi koji će nekoga podržati na ulici. Izbori su organizacija, biračka mesta, kontrolori, kampanja...

Studenti definitivno pobeđuju!

Слика
Studenti definitivno pobeđuju Autor: Tomislav Živanović 250 ljudi. 250 imena. 250 biografija koje su se sada našle na jednoj listi. To više nije samo studentski protest. To je pokušaj da se energija sa ulice prenese u institucije. Lista „Studenti pobeđuju“ okupila je profesore, lekare, umetnike, sportiste, ekonomiste, aktiviste i ljude iz različitih oblasti života. Među poznatijim imenima su sociolog Jovo Bakić, ekonomista i bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, glumac Tihomir Stanić, košarkaš Dejan Bodiroga, atletičar Mihail Dudaš, muzičar Feđa Dimović, profesor Aleksandar Baucal, aktivista Zlatko Kokanović i brojni drugi. Ali prvo ime na listi posebno privlači pažnju. Ilija Srdanović. Kardiolog, univerzitetski profesor i čovek čija biografija nema mnogo veze sa klasičnim političkim karijerama. Rođen je 1970. godine u Novom Sadu, odrastao je u Vrbasu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Medicinski fakultet u Novom Sadu završio je 1995. g...

Vuk Karadžić – Protiv svih koji su čuvali staro

Слика
Vuk Karadžić – Protiv svih koji su čuvali staro Autor: Tomislav Živanović Vuk Karadžić nije počeo kao veliki reformator. Nije imao akademiju, uglednu porodicu iza sebe ni put koji mu je unapred bio otvoren. Počeo je u Tršiću, 1787. godine, kao dečak iz kraja u kojem je znanje bilo retkost, a knjiga gotovo privilegija. Ipak, taj dečak će jednog dana promeniti srpski jezik toliko duboko da će njegovu reformu prihvatiti i oni koji su se protiv nje najviše borili. Vuk Stefanović Karadžić rođen je 26. oktobra 1787. godine u Tršiću, kod Loznice. Njegova porodica bila je poreklom iz Hercegovine. Prve korake u čitanju i pisanju napravio je uz pomoć rođaka Jevte Savića Čotrića, a školovao se i u Loznici i manastiru Tronoši. U Tronoši, međutim, nije dobio ono po šta je došao. Umesto ozbiljnog školovanja, više je čuvao stoku nego što je učio, pa ga je otac vratio kući. Za čoveka koji će kasnije postati jedan od najznačajnijih srpskih prosvetitelja, početak nije bio naročito obećava...

Žena koja je mislila svojom glavom!

Слика
Žena koja je mislila svojom glavom! Autor: Tomislav Živanović U vremenu kada se od žene očekivalo da zna gde joj je mesto, Isidora Sekulić imala je jedan prilično nezgodan običaj: mislila je svojom glavom. Čitala je, učila, putovala, istraživala i pisala. Nije čekala da joj neko objasni koliko sme da zna, koliko sme da govori i dokle sme da ide. Sama je postavila granicu. A granica je bila visoka. Isidora Sekulić rođena je 16. februara 1877. godine u Mošorinu, u Bačkoj, tada u sastavu Austro-Ugarske. Otac Danilo bio je opštinski beležnik, kasnije gradski kapetan u Zemunu, a majka Ljubica vodila je brigu o porodici. Isidora je rano ostala bez majke, a 1900. godine izgubila je i oca i brata Dimitrija. Život joj nije bio naročito nežan, ali je iz tih okolnosti izgradila nešto mnogo važnije od udobnosti — unutrašnju samostalnost. Školovala se u Zemunu, Novom Sadu i Somboru. Završila je Višu devojačku školu i učiteljsku školu u Somboru, a zatim u Budimpešti viši pedagoški ku...

Poslednji Car

Слика
Poslednji Car Istorija nas često uči tek kada prođe ono najgore. Dok se događaj dešava, ljudi veruju da će neko pronaći rešenje, da će se stvari vratiti na svoje mesto, da će razum ipak pobediti. A onda se jednog dana okrenu i shvate da sveta koji su poznavali više nema. Tako je nestala i carska Rusija. Nije nestala preko noći. Nestajala je godinama, kroz ratove, političke sukobe, siromaštvo, društvene promene, pogrešne odluke i sve veće nepoverenje prema vlasti. Na kraju tog procesa stajao je jedan čovek. Nikolaj II Romanov. Poslednji ruski car. Nikolaj Aleksandrovič Romanov rođen je 18. maja 1868. godine u Sankt Peterburgu. Bio je sin cara Aleksandra III i carice Marije Fjodorovne. Na presto je došao 1894. godine, posle smrti svog oca. Imao je samo 26 godina. Pred njim je bilo ogromno carstvo. Rusija se prostirala od Evrope do Pacifika. Imala je ogromne prirodne resurse i veliki vojni potencijal, ali i duboke socijalne razlike, siromaštvo, političko nezad...

Žena koja je odbila da se pokori vremenu

Слика
Žena koja je odbila da se pokori vremenu Desanka Maksimović nije postala velika zato što je pripadala nekom posebnom vremenu. Velika je postala uprkos vremenima kroz koja je prolazila. Živela je u državi koja se menjala, u društvu koje je prolazilo kroz ratove, promene vlasti, ideologije i raspade, a ipak je ostala verna onome što je smatrala važnim: čoveku, obrazovanju, jeziku i književnosti. Možda upravo zato njeno ime i danas traje, dok su mnogi koji su u svoje vreme izgledali mnogo moćnije od nje ostali samo fusnota istorije. Rođena je 16. maja 1898. godine u Rabrovici kod Valjeva, u porodici učitelja Mihaila Maksimovića. Prva tri razreda osnovne škole završila je u Brankovini, a nakon preseljenja porodice u Valjevo nastavila je školovanje i završila gimnaziju. Iz tog sveta odlazi u Beograd i upisuje Filozofski fakultet, gde studira uporednu književnost, opštu istoriju i istoriju umetnosti. U vremenu u kojem su mogućnosti žena bile mnogo uže nego danas, izabrala je ob...